Nakon što je usvojena Revidirana državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina (24.9.2020. godine) Tužilaštvo USK je sačinilo planove rješavanja predmeta ratnih zločina za 2021., 2022., i 2023. godinu, nastojeći da implemetira rokove, odnosno da se rad na predmetima ratnih zločina odvija u rokovima koji su utvrđeni pomenutom Revidiranom strategijom,  koja između ostalog određuje kao krajnji rok za okončanje većine predmeta ratnih zločina kraj 2023. godine.

            Postupajući u skladu sa planom sačinjenim za 2021. godinu Tužilaštvo je uspjelo realizirati isti, odnosno staviti u rad i riješiti predmete koji su planirani za 2021. godinu. Dakle, od planiranih 10 predmeta Tužilaštvo USK je uspješno završilo 11 predmeta od kojih su u 3 predmeta podignute optužnice koje su stupile na pravnu snagu, (o čemu je Tužilaštvo davalo saopštenja na službenoj web stranici), odnosno potvrđene od strane Kantonalnog suda u Bihaću, što sve ukupno čini realizaciju rada na predmetima od ukupno 110%. Kolektivna norma Odjela za ratne zločine koju su tužioci zajedno sa saradnicima tog odjela ostvarili iznosi 148,12% , a što predstavlja povećanje rezultata rada u odnosu na ranije periode.

            Važnim nalazimo istaknuti i činjenicu da je po usvajanju Revidirane državne strategije Sud BiH, a na prijedlog Tužilaštva BiH, ovom Tužilaštvu prenijelo na postupanje 15 predmeta ratnih zločina u kojima je prijava podnesena protiv poznatih lica, 50 predmeta u kojima je prijava podnesena ili je predmet na drugi način formiran protiv nepoznatih učinilaca, te 7 predmeta u kojima je opisani događaj koji još nije okarakteriziran kao ratni zločin protiv tačno određenog lica. Ono što je karakteristično i predstavlja ogromne poteškoće u radu na ovim predmetima i ujedno stvara bojazan da isti neće biti blagovremeno riješeni je objektivna činjenica da je znatan broj osumnjičenih ili prijavljenih lica nedostupan organima gonjenja u BiH, kao i svjedoka koji se nalaze u inostranstvu. S tim u vezi Tužilaštvo poduzima sve zakonom predviđene radnje kako bi se osumnjičeni učinili dostupnim organima gonjenja, a svjedoci pronašli ( potjernica, pravna pomoć), jer se opredijelilo da nastavi ostvarivati pozitivan trend rada na predmetima ratnih zločina.