• logo
  • osnovna stranica
  • Kantonalni sud u Širokom Brijegu

    Idi na sadržaj
    BosanskiHrvatskiSrpskiСрпскиEnglish

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbacio apelaciju u predmetu AP-2487/22 apelanata Ivana Mrvelja i Josipa Mrvelja

    09.09.2026.


    Predmet se odnosio na ovršni postupak pokrenut radi naplate sudske pristojbe koju je bio dužan platiti prednik apelanata.

    Nakon što su apelanti kao zakonski nasljednici naslijedili obvezu svog prednika, ovrha je određena na njihovim osnivačkim udjelima u gospodarskom društvu „Mrvelji“ d.o.o. Posušje.

    U postupku ovrhe Općinski sud u Širokom Brijegu proveo je javnu prodaju osnivačkog udjela apelanata. Nakon održane druge javne prodaje, osnivački udio od 25 % prodan je, a potom i dosuđen Županiji Zapadnohercegovačkoj kao tražitelju ovrhe i jedinom kupcu.

    Procijenjena vrijednost udjela iznosila je 594.685,25 KM, dok je kupoprodajna cijena iznosila 40.000,00 KM, čime je tražitelj ovrhe namiren u cijelosti.


    Županijski sud Široki Brijeg odbio je žalbu apelanata i potvrdio prvostupanjsko rješenje, pri čemu je posebno ocijenio njihove navode o tome da nisu bili obaviješteni o terminu javne prodaje. Utvrđeno je da je zaključak kojim je zakazana javna prodaja uredno dostavljen njihovom punomoćniku prije nego što je otkazao punomoć za zastupanje. Zaključak o javnoj prodaji također je bio istaknut na oglasnoj ploči suda.

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine zaključio je da u konkretnom slučaju nisu utvrđivana nova građanska prava ili obveze apelanata, već su njihove obveze kao nasljednika već bile utvrđene pravomoćnim odlukama na temelju kojih je pokrenut i proveden ovršni postupak.

    U odnosu na pravo na imovinu, Ustavni sud je ocijenio da je miješanje u imovinu apelanata bilo utemeljeno na zakonu, imalo legitiman cilj u javnom interesu te bilo proporcionalno. Odnosno, uspostavljena je pravična ravnoteža između općeg interesa i prava apelanata na imovinu, pri čemu je Ustavni sud posebno uzeo u obzir činjenicu da su apelanti kao zakonski nasljednici naslijedili dug svog prednika, da je ovrha bila određena na njihovim osnivačkim udjelima te da su bili obaviješteni o održavanju ročišta za javnu prodaju.

    Relevantne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi s ovim predmetom možete preuzeti u PDF formatu u odjeljku Prateći dokumenti.

    Prikazana vijest je na:
    49 PREGLEDA
    Kopirano
    Povratak na vrh

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbacio apelaciju u predmetu AP-2487/22 apelanata Ivana Mrvelja i Josipa Mrvelja

    09.09.2026.


    Predmet se odnosio na ovršni postupak pokrenut radi naplate sudske pristojbe koju je bio dužan platiti prednik apelanata.

    Nakon što su apelanti kao zakonski nasljednici naslijedili obvezu svog prednika, ovrha je određena na njihovim osnivačkim udjelima u gospodarskom društvu „Mrvelji“ d.o.o. Posušje.

    U postupku ovrhe Općinski sud u Širokom Brijegu proveo je javnu prodaju osnivačkog udjela apelanata. Nakon održane druge javne prodaje, osnivački udio od 25 % prodan je, a potom i dosuđen Županiji Zapadnohercegovačkoj kao tražitelju ovrhe i jedinom kupcu.

    Procijenjena vrijednost udjela iznosila je 594.685,25 KM, dok je kupoprodajna cijena iznosila 40.000,00 KM, čime je tražitelj ovrhe namiren u cijelosti.


    Županijski sud Široki Brijeg odbio je žalbu apelanata i potvrdio prvostupanjsko rješenje, pri čemu je posebno ocijenio njihove navode o tome da nisu bili obaviješteni o terminu javne prodaje. Utvrđeno je da je zaključak kojim je zakazana javna prodaja uredno dostavljen njihovom punomoćniku prije nego što je otkazao punomoć za zastupanje. Zaključak o javnoj prodaji također je bio istaknut na oglasnoj ploči suda.

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine zaključio je da u konkretnom slučaju nisu utvrđivana nova građanska prava ili obveze apelanata, već su njihove obveze kao nasljednika već bile utvrđene pravomoćnim odlukama na temelju kojih je pokrenut i proveden ovršni postupak.

    U odnosu na pravo na imovinu, Ustavni sud je ocijenio da je miješanje u imovinu apelanata bilo utemeljeno na zakonu, imalo legitiman cilj u javnom interesu te bilo proporcionalno. Odnosno, uspostavljena je pravična ravnoteža između općeg interesa i prava apelanata na imovinu, pri čemu je Ustavni sud posebno uzeo u obzir činjenicu da su apelanti kao zakonski nasljednici naslijedili dug svog prednika, da je ovrha bila određena na njihovim osnivačkim udjelima te da su bili obaviješteni o održavanju ročišta za javnu prodaju.

    Relevantne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi s ovim predmetom možete preuzeti u PDF formatu u odjeljku Prateći dokumenti.